bez izvinjenja ili reparacija
Francuska priznaje ulogu u represiji pokreta za nezavisnost Kameruna

Francuska je priznala svoju ulogu u višedecenijskoj nasilnoj represiji pokreta za nezavisnost u Kamerunu, što predstavlja najnoviju fazu sporog suočavanja s brutalnom kolonijalnom prošlošću zemlje, piše Guardian.
U pismu kamerunskom predsjedniku Paulu Biyi, datiranom 30. jula, predsjednik Emmanuel Macron je naveo: "danas je na meni da preuzmem ulogu i odgovornost Francuske u ovim događajima".
Pismo, objavljeno u utorak, prenosi nalaze zajedničke francusko-kamerunske komisije koja je istraživala represiju pokreta za nezavisnost u periodu od 1945. do 1971. godine. Komisija je također uzela u obzir zločine počinjene od strane pro-francuskih vlasti Ahmadoua Ahidja u Kamerunu, dok je Biya služio kao premijer pod Ahidjom od 1975. do 1982. godine.
Macron je u pismu naveo: "Historičari komisije jasno su utvrdili da je u Kamerunu vođen rat tokom kojeg su francuske kolonijalne vlasti i vojne snage primjenjivale različite oblike nasilne represije u nekoliko regija zemlje, rat koji je trajao i nakon 1960. uz podršku Francuske akcijama nezavisnih kamerunskih vlasti".
Međutim, Macron se u pismu nije izvinio niti spomenuo bilo kakvu vrstu reparacija.
Kamerun je 1884. godine postao njemačka kolonija Kamerun, a tokom Prvog svjetskog rata teritoriju su zauzele britanske i francuske snage, koje su je kasnije podijelile preko Lige naroda nakon poraza Njemačke 1919. godine.
U januaru je komisija, čiji su rad najavili Macron i Biya na zajedničkoj konferenciji za medije 2022. godine u Yaoundéu, predala svoj 1.035-strani izvještaj. Procjenjuje se da je ljudski gubitak u okviru represije pod državnim patronatom bio desetine hiljada, uključujući ubistvo nacionalističkog lidera Rubena Um Nyobèa.
Kamerunski pjevač Blick Bassy, koji je bio član komisije, rekao je: "Tek smo na početku procesa koji će zahtijevati godine… da se lociraju i identifikuju tijela u masovnim grobnicama i da se riješe pitanja zemljišta koja i danas pogađaju veliki broj Kamerunaca".
Bassy je dodao: "Prije svega, trebalo bi organizovati nacionalnu žalost i dostojanstvene sahrane za naše sunarodnjake koji su poginuli za naciju. S francuske strane, važno je javno informisanje i integrisanje ove historije u školski program kako se ovakvo što nikada ne bi ponovilo i kako bi francuska javnost mogla istinski razumjeti i prihvatiti historiju svoje zemlje".
Kolonijalna prošlost
Godinama je Francuska odbijala suočiti se s naslijeđem svog kolonijalnog carstva, koje se protezalo od Alžira na sjeveru Afrike do Benina na zapadu. Međutim, u posljednje vrijeme nova generacija historičara i aktivista, mnogi iz bivših kolonija, počela je kritički preispitivati službene francuske narative koji jedva spominju nasilje kolonijalnih poduhvata u 20. stoljeću.
Ovo je istovremeno pratilo i val anti-francuskih sentimenta u frankofonskoj Africi, koji je djelimično potakao pučeve protiv vlada u regiji koje su smatrane marionetama Pariza.
Bivši francuski lider François Hollande priznao je postojanje "izuzetno problematičnih, pa čak i tragičnih epizoda" tokom posjete Yaoundéu 2015. godine. Macron, više od svojih prethodnika, čini se da odgovara na ovaj pritisak nizom strateških gestova, koji su često kritikovani kao nepotpuni.
Njegova vlada je 2018. godine pokrenula restituciju 26 kulturnih artefakata Beninu, kao direktan odgovor na izvještaj koji je naručio. Izvještaj, koji su zajedno pisali francuska historičarka umjetnosti Bénédicte Savoy i senegalski pisac Felwine Sarr, tvrdio je da ti predmeti nisu samo muzejski eksponati, već živi dio kulturne memorije koji pripada svojoj domovini. Jedan 27. artefakt pronađen u Finskoj vraćen je Beninu u maju ove godine.
Prema korespondenciji viđenoj u julu, francuska vlada je signalizirala spremnost da razgovara o reparacijama s Nigerom za masakr hiljada građana u okviru kolonijalne kampanje Afrique centrale (MAC) 1899. godine, ali opet nije došlo do izvinjenja.
Stručnjaci kažu da sada razgovor treba da se pomjeri od kulturne restitucije ka direktnijoj diskusiji o historijskom dugu, s nadom da zvanična priznanja otvore put za stvarni proces suočavanja s prošlošću.
Bassy je zaključio: "Došli smo do trenutka kada Afrika konfrontira svoju historiju… kako bi se pomirila sa sobom, ali i pristupila svojoj budućnosti s većom jasnoćom i samopouzdanjem".
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare